Nastavnici
doc. dr. sc. Goran Bilogrivić
Katedra za predmodernu povijestKontakt i biografija
izv. prof. dr. sc. Dubravka Božić Bogović
Katedra za modernu i suvremenu povijestKontakt i biografija
doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup
Katedra za modernu i suvremenu povijestKontakt i biografija
izv. prof. dr. sc. Kosana Jovanović
Katedra za predmodernu povijestKontakt i biografija
doc. dr. sc. Feđa Milivojević
Katedra za predmodernu povijestKontakt i biografija
prof. dr. sc. Mila Orlić
Katedra za modernu i suvremenu povijestKontakt i biografija
izv. prof. dr. sc. Tomislav Popić
Katedra za predmodernu povijestKontakt i biografija
doc. dr. sc. Andrea Roknić Bežanić
Katedra za modernu i suvremenu povijestKontakt i biografija
izv. prof. dr. sc. Lucijana Šešelj
Katedra za predmodernu povijestKontakt i biografija
Gordana Dželalija
Tajnica odsjekaKontakt
Konzultacije
Termini konzultacija su objavljeni na stranici Fakulteta.
doc. dr. sc. Goran Bilogrivić
Katedra za predmodernu povijest
Povijesni period: rani srednji vijek
Primarni istraživački interesi: ranosrednjovjekovni identiteti, mačevi, ratovanje, karolinška Europa, upotrebe materijalne kulture u ranome srednjem vijeku
Goran Bilogrivić je 2008. godine diplomirao arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, završivši usto i slobodni studij norveškog jezika i kulture. Na istome je fakultetu 2016. doktorirao na Poslijediplomskom doktorskom studiju medievistike. Od 2010. do 2016. godine bio je zaposlen u Zavodu za hrvatsku povijest FFZG kao znanstveni novak – asistent, a održavao je nastavu iz srednjovjekovne arheologije te skandinavske povijesti i kulture. Od studenoga 2017. godine zaposlen je kao docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, a od 2022. do 2025. bio je i pročelnik Odsjeka. Drži nastavu iz različitih kolegija posvećenih ranom srednjem vijeku, identitetima te upotrebama i zloupotrebama povijesti i baštine. Sudjelovao je u brojnim arheološkim iskopavanjima, kao suradnik ili zamjenik voditelja. Dobitnik je Nagrade Filozofskog fakulteta u Rijeci za popularizaciju znanosti 2021., Zahvalnice Sveučilišta u Rijeci za ostvarena postignuća u 2021. godini koja su pridonijela promicanju, napretku i ugledu Sveučilišta, Nagrade Sveučilišta u Rijeci za nastavnu izvrsnost za 2021. te Nagrade Filozofskog fakulteta u Rijeci za nastavni rad 2022.
Odabrane novije publikacije:
M. O. Radišić, G. Bilogrivić, “Pommelless Swords with Rhomboid Crossguards in the Early Middle Ages – a Research Contribution from the Southern Carpathian Basin“, Starinar, LXXIV, 2024., str. 265-282.
G. Bilogrivić, “Medieval Reality or a Modern Construct? Old Croatian Culture in Medieval Studies Between the 19th and the 21st Century”, Südost-Forschungen, 78, 2019., str. 191-225.
G. Bilogrivić, “Formiranje identiteta elite u istočnojadranskome zaleđu na prijelazu sa 8. u 9. stoljeće – uloga karolinškog oružja / Formation of the Identity of the Elite in the Eastern Adriatic Hinterland in the Late 8th Century and Early 9th – The Role of Carolingian Weaponry”, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, LII, 2019., str. 113-147.
G. Bilogrivić, K. Jovanović, R. Kurelić, B. Španjol-Pandelo, Ceremonije i ceremonijalna komunikacija, Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, 2019.
G. Bilogrivić, “Carolingian Weapons and the Problems of Croat Migration and Ethnogenesis”, u: D. Dzino, A. Milošević, T. Vedriš (ur.), Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire, Leiden – Boston: Brill, 2018., str. 86-99.
G. Bilogrivić, “Uloga crkvenog namještaja u komuniciranju identiteta u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj / The role of church furniture in the communication of identity in early medieval Croatia”, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 111, 2018., str. 331-382.
Projekti:
Fontes Istrie medievalis, od 2024., voditelj, https://
GLOHUM – Globalni humanizmi: novi pogledi na srednji vijek (300-1600) (HRZZ PZS-2019-02-1624), 2019. – 2023., suradnik, https://glohum.ffzg.unizg.hr/
izv. prof. dr. sc. Dubravka Božić Bogović
Katedra za modernu i suvremenu povijest
Povijesni period: rani novi vijek, 19. stoljeće
Primarni istraživački interesi: povijesna demografija, vjerska povijest, povijest okoliša, povijest svakodnevice
Diplomirala je povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu „Bosanska ili Đakovačka i Srijemska biskupija od Bečkoga rata do Požarevačkog mira (1683. – 1718.)“ te stekla akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti. Od 2001. do 2018. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Osijek, a od 2018. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, predaje različite predmete iz svjetske i europske te hrvatske povijesti ranog novog vijeka i 19. stoljeća, metodike nastave povijesti i metodologije znanstveno-istraživačkog rada. Objavila je tri znanstvene monografije i oko sedamdeset radova u znanstvenim časopisima, zbornicima sa skupova te poglavlja u knjigama. Izlagala je na više od četrdeset domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Na Filozofskom fakultetu Osijek bila je prodekanica za studijske programe i cjeloživotno učenje, a na Filozofskom fakultetu u Rijeci prodekanica za studije i osiguravanje kvalitete.
Odabrane novije publikacije:
Božić Bogović, Dubravka – Lovaš, Eldina, Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750. – 1850., Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod, Mađarsko kulturno društvo “Népkör” Osijek, Slavonski Brod – Osijek, 2019.
Božić Bogović, Dubravka: “(In)visible ‘Ordinary’ Believers in the Catholic Dioceses of the 18th Century Croatian Danube Region – Historiographic Results and Interpretive Possibilities”. Etnické komunity – Nevidielní, Přehlížení, Zapomenutí, Eds. Dana Bittnerová – Mirjam Moravcová, Univerzita Karlova, Fakulta humanitnich studií, Praha, 2019, 19-34.
Božić Bogović, Dubravka – Josipović Batorek, Slađana – Filipović, Sergej, “Die Deutschen und die deutschen Themen in der kroatischen Historiographie”, Zwischen Assimilation und Autonomie: neuere Forschungsaspekte zur Kulturgeschichte der deutschsprachigen Minderheit in Kroatien, Band 1, Peter Lang, Berlin, 2019., 17-34.
Božić Bogović, Dubravka – Komar, Mihaela, “Demographic Indicators in the Registers of Marriages of the 18th Century Parish of Miholjac”, Review of Croatian history, Vol. XVI No. 1, 2020., 159-175.
Božić Bogović, Dubravka, “Rijeka Dunav u izvorima za povijest stanovništva južne Baranje u 18. stoljeću”, Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi, Zbornik radova znanstvenog skupa (Slavonski Brod – Vukovar, 10.-12. listopada 2018.), ur. Josip Parat, Slavonski Brod, 2021., 251-263.
Projekti:
- GIP projekt Spuren deutscher Sprache, Literatur und Kultur in Kroatien – von den Anfängen bis in die Gegenwart; suradnica na projektu
Međunarodni projekt kojem je cilj bilo interdisciplinarno istražiti njemački jezik, književnost i kulturu na tlu Hrvatske od početka naseljavanja njemačkog stanovništva do suvremenosti. U sklopu projekta je prezentiran i doprinos hrvatske historiografije istraživanju povijesti Nijemaca i Austrijanaca na tlu Hrvatske.
- ESF projekt UP.03.1.1.03.0040 KAFKa – Kroatistika, Andragogija, Filozofija i Kulturologija – usklađivanje s HKO-om; voditeljica projekta; https://projekt-kafka.com/
Svrha je projekta usklađivanje obrazovne ponude s načelima HKO-a, društvenim potrebama i potrebama tržišta rada u području kroatistike, andragogije, filozofije i kulturologije. Cilj projekta je osmisliti i razviti novi studijski program andragogije, osmisliti i razviti standarde zanimanja i standarde kvalifikacije za kroatista, filozofa i kulturologa, unaprijediti postojeće studijske programe kroatistike, filozofije i kulturologije u skladu s razvijenim standardima zanimanja i kvalifikacije te unaprijediti sustav osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja na FFRI i partnerskim ustanovama.
- ESF projekt UP.03.1.1.04.0053. PerPeTuUm aGile – Povijest, Povijest umjetnosti, Talijanistika, Germanistika – razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse; suradnica na projektu; https://perpetuumagile.uniri.hr/
- „UNIRI projekti iskusnih znanstvenika 2023“ Uz cestu i uz prugu – Stanovništvo i okoliš Skrada u 19. stoljeću – voditeljica
Projektom se istražuje povijesna demografija i ekohistorija Gorskog kotara u 19. stoljeću na mikrohistorijskoj razini za naselje Skrad. Na primjeru naselja Skrad, kroz koje je 1806. godine
doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup
Katedra za modernu i suvremenu povijest
Povijesni period: novi vijek
Primarni istraživački interesi: povijest reformacije, katoličke konfesionalizacije, novovjekovna povijest habsburške Istre, povijest Rijeke u ranom novom vijeku, povijest plemićkih obitelji Habsburg, Frankopan, Barbo, pristupi u poučavanju u suvremenoj nastavi povijesti
Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Povijest i Njemački jezik i književnost, nakon čega na istom Fakultetu upisuje Poslijediplomski znanstveni studij književnosti. Studij završava obranom magistarskog rada Paradoksija u romanu Čarobni brijeg Thomasa Manna. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranila je doktorski rad s tezom Protestantizam u Pazinskoj knežiji: odjeci ili pokret? Nakon završenog Fakulteta bila je zaposlena kao prevoditeljica i nastavnica povijesti i njemačkog jezika u više osnovnih i srednjih škola. Bila je kao lektorica vanjski suradnik Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Od 2005./2006. zaposlena je na Odsjeku za povijest. Napisala je niz znanstvenih radova i sudjelovala na skupovima u zemlji i inozemstvu. Bila je pročelnica Odsjeka u 2020./2021. i 2021./2022. ak. god., koordinatorica Odsjeka za povijest ESF projekta PerPeTuUm aGile, članica CON-a, članica je Odbora metodičara, a od 2022./2023. predsjednica Odbora za osiguravanje i unapređivanje kvalitete FFRI. Suradnica je Agencije za odgoj i obrazovanje. Članica je Matice Hrvatske, HNOPZ-a i Društva za hrvatsku povjesnicu.
Odabrane novije publikacije:
Ćutić Gorup, Maja, „Povijest Pazinske knežije od njenog nastanka do početka 16. stoljeća“, u: Zbornik radova 30. Međunarodnog znanstvenog skupa „Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu“, Trischler, Renata (ur.), Osijek, 2023., str. 353-363.
Ćutić Gorup, Maja; Potočnjak, Saša, ”Odabranici srca” markizi Juliji Naro Frankopan: privatna korespondencija kao društveni problem, u: Širinom filološke misli. Zbornik u čast Diani Stolac, Morić-Mohorovičić, Borana ; Vlastelić, Anastazija (ur.), Hrvatska sveučilišna naklada: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zagreb:Rijeka, 2022., str. 118-132.
Ćutić Gorup, Maja; Vignjević, Sandra, „Sudbina protestantske misli u Pazinskoj knežiji u Vlačićevo doba“, u: 500 godina Flaciusa: zbornik radova Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa održanog 26.-27. studenoga 2020., Ćutić Gorup, Maja; Schumann, Marina; Urošević, Nataša (ur.), Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2022., str. 31-47.
Ćutić Gorup, Maja, „Francesco Barbo als Beschützer der Reformation in der Grafschaft Mitterburg“, u: Reformation in Mittel-Europa I., Kónyová, Annamária ; Kónya, Peter (ur.), Vydavateľstvo Prešovskej univerzity, Prešov, 2018. str. 122-131.
Ćutić Gorup, Maja, “Istrien zur Zeit der österreichischen Herrschaft”, u: Kroatiens Küste im Lichte der Habsburgermonarchie, Stojić, Aneta ; Pavić Pintarić, Anita (ur.), New Academic Press, Wien, 2017., str. 41-53.
Projekti:
-
Povijest, Povijest umjetnosti, Talijanistika, Germanistika – razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse (PerPeTuUm aGile) financiran bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) te Operativnoga programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. (koordinator za Odsjek za povijest)
https://perpetuumagile.uniri.hr/o-nama/ -
E-škole: Izrada otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja (Povijest), (stručnjak za didaktičko-metodičko oblikovanje obrazovnih sadržaja), CARNET
https://www.e-skole.hr/ -
FRANKOSTRUKCIJA: Istraživanje i rekonstruiranje književnopovijesnoga i kulturnoga kruga Alpe-Jadran u ranom novom vijeku u kontekstu djelovanja plemičkih obitelji Frankopana, UNIRI projekt (suradnik istraživač)
https://frankopani.uniri.hr/?page_id=42 -
Narativni diskursi – spremišta kolektivnog pamćenja i kulturnih identiteta, UNIRI projekt (suradnik istraživač)
https://portal.uniri.hr/Projects/Details/0588?up=true
izv. prof. dr. sc. Kosana Jovanović
Katedra za predmodernu povijest
Povijesni period: hrvatska i svjetska srednjovjekovna povijest
Primarni istraživački interesi: opća povijest srednjeg vijeka, ceremonije i rituali vezani uz vlast, svakodnevica u srednjem vijeku, viteštvo i viteška kultura
Kosana Jovanović je rođena 1979. u Rijeci. Diplomirala je na dvopredmetnom diplomskom studiju povijesti i filozofije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Potom upisuje poslijediplomski studij iz srednjovjekovnih studija pri Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti gdje brani magistarski rad. Na istom sveučilištu dobiva i diplomu iz specijalističkog studija Religious studies. Od 2009. zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci. Godine 2017. na poslijediplomskom doktorskom studiju medievistike pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranila je doktorsku disertaciju summa cum laude. Autorica je jedne znanstvene monografije, koautorica jednog sveučilišnog udžbenika i jednog priručnika te suurednica pet zbornika radova. Objavljuje znanstvene radove iz područja interesa, izlaže na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te sudjeluje u organizacijskim odborima znanstvenih skupova. Od 2020. glavna je urednica znanstvenog časopisa Artefakti. Obnašala je funkciju pročelnice Odsjeka te voditeljice Katedre za predmodernu povijest. Članica je povjerenstava na Filozofskom fakultet u Rijeci te Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana
Odabrane novije publikacije:
Kosana Jovanović, “Mad for Love – Chivalric Hero’s Deterioration of Mental Health Due to Love”, Il pianeta in quarantena: la pandemia e la malattia, aspetti letterari e interdisciplinari, Mihaljević, Nikica; Marić, Antonela; Alujević, Marijana(ur.), Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2023., str. 19-38.
Kosana Jovanović, “Svog tijela gospodarica? Žensko tijelo i tjelesnost u srednjovjekovnoj viteškoj književnosti jadranskog prostora”, Corpus, carnalitas … : O tijelu i tjelesnosti u povijesti na jadranskom prostoru, ur. Marija Mogorović Crljenko i Elena Uljančić, Poreč: Zavičajni muzej Poreštine, 2023., str. 115-128.
Belošević, Nikolina ; Božić Bogović, Dubravka ; Ćutić Gorup, Maja ; Đurđulov, Maja ; Gerbaz Giuliano, Corinna ; Jovanović, Kosana ; Karković Takalić, Palma ; Košuta, Nataša ; Španjol Pandelo, Barbara ; Žagar Šoštarić, Petra, Priručnik za studente i mentore izvan sustava visokoga obrazovanja. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2023. https://izdavastvo.ffri.hr/wp-content/uploads/2023/10/Prirucnik-za-studente-i-mentore-izvan-sustava-visokog-obrazovanja-Perpetuum-agile.pdf
Kosana Jovanović, “Mal d’amore – Unrequited Love in Medieval Chivalric Romance”, Emotio, aectus, sensus…: o osjećajima u povijesti na jadranskom prostoru, ur. Marija Mogorović Crljenko i Elena Uljančić, Poreč: Zavičajni muzej Poreštine, 2021., str. 114-128.
Bilogrivić, Goran ; Jovanović, Kosana ; Kurelić, Robert ; Španjol-Pandelo Barbara, Ceremonije i ceremonijalna komunikacija, Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2019. https://izdavastvo.ffri.hr/wp-content/uploads/2019/10/Ceremonije-i-ceremonijalana-komunikacija.pdf
Projekti:
- Suradnica na projektu Migracije, identiteti i kontekst srednjovjekovne umjetnosti Kvarnera; Voditeljica projekta dr. sc. Marina Vicelja Matijašić, red. prof., UNIRI – web stranica projekta: http://srebak.ffri.hr/
O projektu: Nakon uspješnog UNIRI projekta SREBAK (Srednjovjekovna baština Kvarnera) unutar kojeg je obrađen dio bogate srednjovjekovne baštine kvarnerskog područja istraživanje se srednjovjekovlja na ovim prostorima nastavlja u smjeru istraživanja migracija (ljudi, ideja, likovnih predložaka), komunikacija (putova i načina širenja likovnoga jezika, uloga crkvenih i svjetovnih elita u kreiranju kulturnog pejzaža) te identiteta (praćenja stvaranja „stilskih jezika“, njihove percepcije i korištenja kroz povijest, ponajprije u povijesno-umjetničkim diskursima). Projekt će na temelju umjetničke baštine istražiti radionice, majstore, naručitelje, političke aktere i predzanke likovnog jezika, utvrđivanje ishodišta i načina širenja likovnih govora u prostoru te načine kreiranja cjelokupnog umjetničkog prostora u vremenu od kasne antike do ranog novog vijeka. Prostor koji je uvjetno nazvan kvarnerskim obuhvaća južnu i istočnu Istru, kvarnerske otoke, Rijeku i širi riječki prostor te prostor Vinodola. Istraživanjem su obuhvaćena djela arhitekture, skulpture i slikarstva.
- Članica istraživačke grupe na projektu Ars lignea: drvorezbarska umjetnička baština sjevernog Jadrana od 1300. do 1600. godine, Voditeljica projekta doc. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo; HRZZ (IUP-05-2017) – web stranica projekta: http://arsligneadriatica.uniri.hr/
- Voditeljica projekta Ceremonije i ceremonijalna komunikacija, UNIRI, br. potpore 17.05.2.2.06 – web stranica projekta: https://ceremonije.uniri.hr/
- Voditeljica projekta UP.03.1.1.04.0053 Povijest, Povijest umjetnosti, Talijanistika, Germanistika – razvoj, unaprjeđenje i provedba stručne prakse (PerPeTuUm aGile), Europski socijalni fond – Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju – Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014 – 2020“ – web stranica projekta: https://perpetuumagile.uniri.hr/
prof. dr. sc. Mila Orlić
Katedra za modernu i suvremenu povijest
Povijesni period: suvremena povijest
Primarni istraživački interesi: Border studies (pogranična područja, migracije, izbjeglice, pitanje manjina u multietničkim sredinama), Sjeverni Jadran i Istra, kultura pamćenja i javna sjećanja, povijest suvremene Italije, intelektualna povijest
Diplomirala je 2002. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Modeni i Reggio Emiliji (Italija), na kom je od 2003. pohađala i interdisciplinarni Doktorski studij, stekavši 2006. godine titulu doktora humanističkih znanosti iz polja povijesti, grana suvremena povijest. Usavršavala se na dvogodišnjem postdoktorskom studiju u Milanu.
Od 2008. zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, isprva u zvanju više asistentice (2008-2011), od 2011. u zvanju docentice, od 2019. u zvanju izvanredne profesorice, a od 2024. je redovita profesorica. Od 2020. obnaša dužnost Koordinatorice za znanost, a od 2023. voditeljica je Katedre za modernu i suvremenu povijest.
Nositeljica je raznih kolegija na prijediplomskom i diplomskom studiju povijesti: Uvod u znanost o povijesti, Društvena povijest Istre od 19. do 20. stoljeća, Mimesis: književnost i kinematografija u odnosu na historiografiju, na Diplomskom studiju povijesti (nastavnički i opći smjer): Osjetljive i kontroverzne teme u nastavi povijesti, Javna historija, Povijest Italije u 20. stoljeću, Povijest historiografije, Hladnoratovsko doba i globalizacija, Povijest politike europskih integracija, Povijest socijalističke Jugoslavije.
Odabrane novije publikacije:
Orlić, Identità di confine. Storia dell’Istria e degli istriani dal 1943 a oggi, Viella, Rim, 2023.
Orlić, Jugoslavia come utopia. Il 1989 dalla prospettiva degli intellettuali jugoslavi, Passato e Presente, br.121, 2024.
Orlić, Talijansko javno pamćenje i slika drugog: antislavenski stereotipi u recentnoj historiografiji i književnosti sjevernojadranskog prostora, Acta Histriae, br.2, vol.31, 2023.
Orlić, Verso una patria ostile. Le migrazioni nell’alto Adriatico nel secondo dopoguerra: questioni interpretative, Ricerche di Storia Politica, br.3, XXIV, 2021.
Orlić, Le difficili traiettorie delle memorie pubbliche nell’alto Adriatico, Contemporanea, br.2, XXIV, 2021.
M. Orlić, Né italiani né slavi. State- e Nation-building jugoslavo nel secondo dopoguerra in Istria, Contemporanea, br.4, XXII, 2019.
-
2023-2026: Članica znanstveno-istraživačkog slovensko-hrvatskog bilateralnog projekta ARIS-HRZZ „Memorijske strategije i estetike u popularnoj kulturi: murali, film i popularna glazba kao proizvodnja sjećanja“ (Mnemonic Aesthetics and Strategies in Popular Culture: Murals, Film, and Popular Music as Memory Work) – MEMPOP; https://mempop.eu/
-
Od 2023 (u tijeku): Članica znanstvenog odbora znanstveno-istraživačkog projekta Povijesnog nacionalnog instituta Parri, Milano (Italija) “Atlante dei campi di assistenza per profughi giuliano-dalmati“
-
2017-2018: Voditeljica projekta lokalne grupe (Filozofski faklutet Rijeka, Odsjek za povijest) unutar međunarodnog projekta „Orte, Geschichten und Wege italienischer, slowenischer und kroatischer Zwangsarbeiter während des Zweiten Weltkriegs: eine Wanderausstellung“, kojeg financira Stiftung „Erinnerung, Verantwortung und Zukunft“ (Berlin), u suradnji sa Associazione culturale „Topografia per la storia“ (Rim).
izv. prof. dr. sc. Tomislav Popić
Katedra za predmodernu povijest
Povijesni period: srednjovjekovna povijest
Primarni istraživački interesi: politička povijest, pravna povijest, društvena povijest, urbana povijest
Soba: F-435
Telefon: 051/265-729
Email: tomislav.popic@ffri.uniri.hr
Portfelj: https://portal.uniri.hr/portfelj/7978
Tomislav Popić rođen je 1981. Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2005., a na istome je fakultetu 2011. obranio i doktorsku disertaciju. Od 2006. do 2025. radio je na Hrvatskim studijima (kasnije Fakultet hrvatskih studija) Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, poslijedoktorand i docent, a od 2025. godine zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci kao izvanredni profesor. Predavao je i predaje kolegije iz srednjovjekovne povijesti na prijediplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini studija. Sudjelovao je u organizaciji nekoliko znanstvenih skupova i kolokvija, a izlagao na čitavome nizu međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj znanstveni rad nagrađen je 2015. nagradom ‘Mirjana Gross’ Hrvatskoga nacionalnoga odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu za najbolju znanstvenu monografiju objavljenu 2014. Redovito objavljuje radove u znanstvenim časopisima i zbornicima, a objavio je i tri autorske te dvije uredničke knjige.
Odabrane novije publikacije:
Knjige
Acta mediaevalia Curiae consulum et maris communis Iaderae, tomus primus / Srednjovjekovni spisi zadarskoga Sudbenog dvora konzula i mora, svezak prvi / Atti medievali della Corte dei consoli e del mare di Zara, volume primo, s uvodnom studijom na hrvatskom i talijanskom jeziku naslovljenom Zadarski Sudbeni dvor konzula i mora u srednjemu vijeku (Corte di giustizia dei consoli e del mare di Zara nel Medioevo) (Zadar: Državni arhiv u Zadru, 2025).
Doba (dez)integracije: društveno-političke strukture anžuvinskog doba, ur. Antun Nekić, Tomislav Popić (Zadar: Sveučilište u Zadru, 2024).
Radovi
Kapitular prokuratora zadarske komune iz 1373. godine, Povijesni prilozi 69 (2025).
Čuvari gradske imovine i društvene memorije: Prokuratori zadarske komune i kasnosrednjovjekovne dokumentarne prakse, Vjesnik dalmatinskih arhiva 6 (2025).
Stari zakoni, novo doba: Trogirski statut iz 1708. godine, u: Lujana Paraman, Irena Benyovsky Latin, Fani Celio Cega (ur.), Pod sjenom krila. Trogirska komuna za vrijeme venecijanske uprave 1420. – 1797. (Zagreb, Trogir: Hrvatski institut za povijest, 2024), 103-124.
Prizivi u istočnojadranskim gradovima anžuvinskoga doba i formiranje kraljevskoga prizivnog suda za Dalmaciju, u: Antun Nekić, Tomislav Popić (ur.), Doba (dez)integracije: društveno-političke strukture anžuvinskog doba (Zadar: Sveučilište u Zadru, 2024), 69-102.
Vrijeme i okolnosti nastanka zapisnika papinske istrage u Trogiru 1319. godine, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 65 (2023), 53-104. (koautor: Ante Bećir)
Political Expressions of Pragmatic Literacy in Thirteenth-Century Trogir: A Sketch for a Portrait, Povijesni prilozi 62 (2022), 47-82.
Oblikovanje teritorijalne države u kasnosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji: društveno-političke i administrativne mijene, HRZZ, IP-2025-02-4345, 2026. – 2028. (voditelj: prof. dr. sc. Ivan Majnarić), suradnik
Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: pogled s periferije, HRZZ, IP-2019-04-9315, 2020. – 2023. (voditelj: prof. dr. sc. Mladen Ančić), suradnik
doc. dr. sc. Andrea Roknić Bežanić
Katedra za modernu i suvremenu povijest
Povijesni period: moderna i suvremena hrvatska povijest
Primarni istraživački interesi: hrvatska povijest 19. i 20. stoljeća, povijest jadranskog prostora, zavičajna i lokalna povijest te povijest okoliša
Andrea Roknić Bežanić (Rijeka, 1977.) je od 2004. zaposlena kao asistent-znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci. Magistrirala je 2007., obranivši rad pod naslovom Rijeka u Hrvatskom proljeću 1970.-1972. Doktorsku disertaciju pod naslovom Rijeka od oslobođenja 1945. do Pariškog mirovnog ugovora 1947. godine obranila je 2012. U travnju 2016. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci nositeljica je obveznih kolegija Hrvatska od Napoleona do 1918. i Hrvatska od 1918. do 1990. te nekoliko kolegija vezanih uz zavičajnu i lokalnu povijesti u sklopu kojih obrađuje teme vezane za povijest okoliša i povijesno-kulturne baštine 19. i 20. st. Od 2005. do 2007. bila je tajnica Uredničkog odbora Zbornika Kastavštine, a od 2017. glavna je urednica Časopisa za povijest Zapadne Hrvatske. Do sada je objavila jednu knjigu i više znanstvenih i stručnih radova, ocjena i prikaza u Hrvatskoj i inozemstvu. Članica je Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ), Povijesnog društva Rijeka i Matice hrvatske.
Odabrane novije publikacije:
Andrea Roknić Bežanić, Riječke studentske godine 1968.-1971., Filozofski fakultet u Rijeci, 2021., Rijeka
Andrea Roknić Bežanić, Matea Plišić, Uloga Vatroslava Cihlara u štrajku učenika bakarske Nautičke škole 1912. godine, Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, vol. 50, 2023., str. 33-54.
Andrea Roknić Bežanić, Bruno Raguž, Izgradnja Ubožnice braće Branchetta kroz donacije i financijske troškove, Problemi sjevernog Jadrana, 20, 2022., str. 59-77.
Andrea Roknić Bežanić, Studentski događaji 1971. godine u gradu Rijeci, Historijski zbornik, LXXIV, 2021., str. 357-388.
Andrea Roknić Bežanić, Bruno Raguž, Prikaz gradske vlastele u romanu Posljednji Stipančići Vjenceslava Novaka i njihova povijesna utemeljenost, Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, vol. 47, 2020., str. 125-138.
izv. prof. dr. sc. Lucijana Šešelj
Katedra za predmodernu povijest
Povijesni period: stari vijek
Primarni istraživački interesi: stari Grci na Jadranu, helenizam na Jadranu, pomorska religija, helenistička keramika, predcarska numizmatika
Lucijana Šešelj je docentica starovjekovne povijesti i drži kolegije iz starovjekovne povijesti. Diplomirala je povijest i arheologiju, a 2010. je stekla doktorat iz povijesti pod naslovom “Promunturium Diomedis: svetište na rtu Ploča i jadranska pomorska trgovina u helenističkom razdoblju”. Dobitnica je stipendije za postdoktorski program 2014. Braudel – IFER-FMSH na institutu Anthropologie et histoire des mondes antiques u Parizu. Radila je na više znanstvenih projekata iz arheologije koji su se bavili razdobljem od 4. do 1. st. pr. Kr. na prostoru sjeverne i srednje Dalmacije pod vodstvom prof. dr. sc. Slobodana Čače. Sudjelovala je u brojnim arheološkim istraživanjima od kojih se ističu ona na lokalitetima rt Ploča, Palagruža, Spila Nakovana, Zadar, Nin. Od 2007. je uključena u rad međunarodnog projekta AdriAtlas (2012. Adriaticum Mare). Jedna je od osnivača CISA-e (Centro Internazionale di Studi sulla Storia e l’Archeologia dell’Adriatico) sa sjedištem u Macerati, gdje je i članica znanstvenog odbora.
Odabrane novije publikacije:
Čače, S., Johnston, A., Kirigin, B., Šešelj, L., A Corpus of Greek Graffiti from Dalmatia, Bulletin of the Institute of Classical Studies Supplements 146, Institute of Classical Studies, School of Advanced study, University of London Press, London, 2022.
Šešelj, L., Ilkić, M., Helenistički novac Grčke, Makedonije i Trakije iz sjeverne Dalmacije i jugoistočne Like, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 114, Split 2022., 163-188.
Šešelj, L., Budva i helenizam na Jadranu: Keramika kao indikator trgovačkih veza, Antička Budva, Zbornik radova s Međunarodnog multidisciplinarnog naučnog simpozijuma po pozivu održanog u Budvi 28–30. novembra 2018. godine (ur. D. Medin), Budva 2021., 126-153.
Šešelj L., Hellenistic Pottery from the Sanctuary of Diomedes on Cape Ploča: New Contributions to Pottery Studies in Dalmatia (Croatia), 9th scientific meeting on Hellenistic pottery, Thessaloniki December 5-9th 2012, Proceedings II, Athens 2018, 535-544.
Šešelj, L., Ilkić, M., Noviji nalazi grčko-ilirskog novca s područja sjeverne Dalmacije / Recent finds of Graeco-Illyrian coins from northern Dalmatia, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 110, 1, Split, 2017., 281-302.
Šešelj L., Geme i prstenje helenističkog razdoblja iz Diomedovog svetišta na rtu Ploča, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 110, 2, Split, 2017., 385-409.
Oros Sršen, A., Kralj, J., Šešelj, L., The late Holocene avifaunal assemblage from the island of Palagruža (Croatia): the earliest record of the Northern Gannet in the Adriatic Sea, Holocene, 27/10 2017, 1540-1549.
- Atlas Informatisé de l’Adriatique Antique, suradnica i voditeljica dijela projekta ispred Sveučilišta u Rijeci. Projekt čini baza podataka i interaktivna karta Jadrana, koja pokriva razdoblje od kraja bronačnog doba (11. st. pr. Kr.) do kasne antike (8. st.). Na projektu radi 19 istraživačkih jedinica, sveučilišta i instituta iz Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske i Albanije. http://adriaticummare.org/en/
- Projekt je bio pokretač za osnivanje Centra za proučavanje povijesti i arheologije Jadrana (CISA) https://www.adria-cisa.eu/adriatlas-it/
doc. dr. sc. Feđa Milivojević
Katedra za predmodernu povijest
Povijesni period: stari vijek, antička povijest
Primarni istraživački interesi: grčka i rimska povijest istočne obale Jadrana; rimska vojna, politička i društvena povijest; kasna Rimska Republika; rani Principat; nastanak rimskih provincija i njihova administracija; rimska i grčka historiografija i kritika izvora
Magisterij sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2012.) i doktorat sa Sveučilišta u Zadru (2017.) na temu Cezarov Ilirik. Dobitnik Državne nagrade za znanost u kategoriji mladih znanstvenika (2021.) za knjigu Cezarov Ilirik, te zahvalnice Sveučilišta u Rijeci (2022.). Stipendist Kommission für Alte Geschichte und Epigraphik des Deutsches Archäologisches Institut (2013.) i Eçole française de Rome (2014.). Do sada je sudjelovao na preko deset kompetititivnih projekata i preko petnaest znanstvenih konferencija. Od 2023. g. zaposlen kao docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Odabrane novije publikacije:
Knjige:
- Cezarov Ilirik, Biblioteka hrvatska povjesnica, Monografije i studije III/93, Hrvatski institut za povijest – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021.
Članci:
- „Zapovjedništvo Apija Klaudija Centona u Iliriku (The Command of Appius Claudius Centho in Illyricum”, Diadora, Vol. 37, 67–91, 2023.
- „Livy and the Third Illyrian War. An analytical approach”, Livius noster: Tito Livio e la sua eredità, (ur.) G. Baldo, L. Beltramini, Giornale Italiano di Filologia – Bibliotheca (GIFBIB 26), Brepols, 445–475, 2022.
- „Prilog poznavanju kampanje Aula Gabinija u Iliriku”, Arheološki radovi i rasprave, Vol. 21, 69–86, 2022.
- „Rimski Ilirik u 1. st. pr. Kr.: nekoliko zapažanja (Roman Illyricum in the First Century BC: A Few Remarks)”, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Vol. 110 (2), 425–450, 2017.
- „Bilješka o Kvintu Numeriju Rufu (A Note on Quintus Numerius Rufus)”, Diadora, Vol. 33, 209–224, 2020.
- „Uscana, Perseus and the Romans: Livy and the chronology of war operations in the Third Macedonian War”, Živa Antika, Vol. 69 (1-2), 85–108, 2019.
Gordana Dželalija
Tajnica odsjeka